preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ostrog Kaštel Lukšić

Razredna nastava

 

 

 

 

 


Razredna nastava

Povijest akvarija

 

Riječ akvarij nastala je iz latinske riječi "aqua", što znači "voda", kojoj je dodana riječ "-rium", što znači "mjesto" ili "objekt", "zgrada". Kultura držanja riba seže u davnu prošlost, a započinje, najvjerojatnije, poslije velikih poplava dok se voda povlačila, a ribe ostajale zatočene u zaostalim jezercima. Ljudi su iskoristili zatečenu situaciju te ribe počeli koristiti za prehranu.

 

Vodeći se tom prirodnom pojavom, sami su počeli praviti umjetna jezerca kako bi na lakši način došli do, tada, isključivo ribe za prehranu. Povijest držanja riba u akvarijima seže do drevnih Sumerana. Oni su se bavili akvaristikom prije najmanje 4500 godina. Dokazi o držanju riba u umjetnim jezercima datiraju i iz vremena drevnog Egipta i Asirije. Vjeruje se čak da su se u Kini ljudi bavili ovim hobijem i prije 3000 godina te su bili prvi koji su s uspjehom razmnožavali ribe.

 

Stari Egipćani nisu ribe držali samo radi potreba u prehrani, nego i radi njihove svojstvene ljepote. Neke su čak smatrali svetim životinjama. Grci su prvi izradili formalnu znanstvenu klasifikaciju riba, a Aristotel (384. -322. pr.n.e.) je bio prvi koji je počeo znanstveno proučavati lokalne ribe te dokumentirati njihovu strukturu i karakteristike. To su, ujedno, i začeci buduće znanosti o ribama - ihtiologije.

U doba Rimljana su se za potrebe igara prikupljale mnoge vrste životinja pa tako i ribe. Rimski carevi su često govorili da im je važnije imati site ribe nego site robove. Ribe su posjedovali samo najbogatiji građani. Zapisi iz 950. godine prije naše ere govore o tome da su se ribe držale iz estetskih razloga. Ljudi su tada ribe držali u vanjskim jezercima, ali i u kućama u „pretečama akvarija“ tj. u vazama od kristala i porculana.

Akvarij kakvog otprilike danas poznajemo prvi se put pojavljuje u Japanu oko 1500. godine te u Kini nešto ranije. Kinezi su ih počeli uzgajati i križati još 960. godine za vrijeme dinastije Sung i to isključivo zbog njihove ljepote te radi držanja u ukrasnim jezercima.

Prve akvarijske ribice koje su proputovale svijet bile su zlatne ribice koje su došlo do Engleske pri kraju 17. stoljeća (vjeruje se kako je to bila 1691. godina), a zatim su putovale prema Portugalu u 18. stoljeću. Nakon toga su se počele širiti cijelom Europom. Godine 1850. ukrasne su ribe stigle i do Novoga svijeta, u New York, gdje su postale senzacija. Ubrzo je i tamo uslijedilo otvaranje javnih akvarija, kao što su Woods Hole Oceanographic Institute (1885.) i Scripps Institution of Oceanography (1903.), a 1888. godine u Marylandu je otvorena i prva trgovina ukrasnih riba.

Najvažnije otkriće za akvaristiku je otkriće iz 1774. godine kada je otkriveno da biljke daju kisik i da ribe umiru kada potroše kisik. Kemičara Priestley i njemački zoolog Johann Matthaeus Bechstein prvi su spoznali odnos temperature, kisika i filtracije. Na taj je način Bechstein položio kamen temeljac akvaristike i teraristike kakve danas poznajemo. Vodeći se njihovim spoznajama, prvi takav akvarij napravio je Robert Warrington koji je staklenu strukturu uokvirio željeznom armaturom, na dno stavio šljunak, posadio biljke koje su osiguravale kisik te naselio akvarij puževima koji su služili kao „komunalci“, a njihova jajašca kao izvor hrane za ribe, te tako stvorio krug života.

Riječ akvarij prvi je puta opisana kao: Umjetni rezervoar vode napunjen životinjama i rastućim biljem raspoređenim u omjerima i proporcijama u kojima jednako napreduju, uređenim tako da pružaju užitak gledanja.

Riba klaun

 

Riba klaun biolozima i akvaristima je poznata pod nazivom Amphiprion percula, dok ju djeca često nazivaju "Nemo" po crtanom filmu u kojem se pojavljuje. Svoje ime ova živopisna riba može zahvaliti kombinaciji boja koje zaista podsjećaju na klauna. Tijelo ove ribice žarke je narančaste boje s tri vertikalne, crno obrubljene bijele pruge.

 

Jedinke ove vrste riba mogu doseći maksimalnu duljinu od osam centimetara. Među mužjacima i ženkama postoje razlike pa su tako ženke čak dva do tri puta veće od mužjaka.

 

Za ribe klaune u prirodi stare desetak godina smatra se da su imale dug život i da su dosegle duboku starost, dok one u akvarijima mogu poživjeti čak osam godina duže.

Proučavajući ribe klaune znanstvenici su došli do vrlo zanimljivih otkrića vezanih uz način života ove male zajednice riba u vlasuljama. Izuzetno je interesantno, primjerice, da sve ribice na svijet dolaze kao mužjaci. Kad jednom nađu svoju vlasulju-domaćina najvjerojatnije će tamo zateći još nekoliko jedinki ove vrste.Najveća ribica u skupini promijenit će spol u ženski i postati dominantnom ženkom, dok će sljedeća po veličini preuzeti ulogu dominantnog mužjaka.

Ribe klauni žive u vlasuljama, a prvi kontakt između mlade ribice i vlasulje-domaćina potiče stvaranje karakteristične obojenosti ribe klauna, a istovremeno i proizvodnju zaštitnog sluzavog omotača oko tijela ribice.

Upravo taj omotač omogućuje simbiozu između ribe klauna i vlasulje, pri čemu vlasulja ribici pruža učinkovitu zaštitu od predatora, dok ribica jede ostatke vlasuljine hrane i tako ju zauzvrat čisti. Uz to, naglašena teritorijalnost i agresija ribe klauna prema drugim organizmima odvraća od vlasulje moguće napadače i predatore.

Koraljni su grebeni jedno od najugroženijih staništa na svijetu. To su vrlo kompleksni sustavi, te i najmanja promjena nekog od ekoloških čimbenika - temperature, svjetlosti, zasićenja kisikom - mogu imati golem utjecaj na ovu vrlo osjetljivu ravnotežu. Stoga se gotovo svi stanovnici ovih staništa smatraju ugroženim vrstama. Tako je i skupina riba klauna nedavno dospjela na tu listu.

Ozbiljnu prijetnju opstanku ove vrste predstavljaju i sakupljači akvarijskih ribica. Ribe klauni su zahvalne akvarijske ribice jer se dobro prilagođavaju na život u akvariju i dugo žive, a uz to su jako atraktivne.

 

IZVOR:http://www.skole.hr
 


eDnevnik

Slikovni rezultat za e dnevnik za roditelje

Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
21.10.2021. 21:54
GODINA ČITANJA: ČITANJE NAGLAS
Uslijed pandemije došlo je do smanjenja mogućnosti organiziranja i sudjelovanja u kulturnim događanjima. Čitanje je jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi. Hrvatska vlada je 2021 . godinu , na prijedlog ministarstva kulture, proglasila Godinom čitanja .   Mjesec hrvatske knjige obilježava se 15.10 - 15.11. Tim povodom 15.10.2021.g. GKK u dvorcu Vitturi ugostila je mlade čitače, učenike osnovne škole Ostrog. Ugodno druženje uz čitanje, pretvorio se u veliki izazov za komisiju. Naime, pred njima bila  teška zadaća, ocijeniti čitače koji svi redom čitaju lijepo i izražajno.   U  kategoriji...

21.10.2021. 20:06
BERBA MASLINA 2021
I danas i jučer su vrijedne ruke naših učenika, učitelja i djelatnika škole brale masline u školskom masliniku. Družili smo se, zabavljali, pričali, smijali se... A bili smo pri tom i vrlo vrijedni. Jučer smo ubrali 1138 kg, a danas 775 kg maslina. 'Priča se' da smo danas ubrali manje maslina jer nam se danas nisu pridružile vrijedne ručice naših prvaša. Kako nam je bilo, prosudite sami gledajući priloženi videozapis. Masline 2021_ videozapis

19.10.2021. 19:53
Učenici i učitelji Osnovne škole Ostrog sudjelovali su u manifestacijama u Kaštel Kambelovcu
Ovogodišnja manifestacija "Jesen u Kaštelima - Sajam plodova zemlje" održana je u Dudanovom parku u Kaštel Kambelovcu. U cilju promicanje agro-turističke ponude Kaštela i poljoprivredne tradicije Kaštela sudjelovale su odgojno-obrazovne ustanove te druge kaštelanske udruge.  Organizirano je prikupljanje donacija i pekarskih proizvoda za pogođene potresom u Petrinji pa je pomoć stigla i od roditelja i djelatnika Osnovne škole Ostrog. Na prigodno uređenom štandu škole moglo se vidjeti pekarsko umijeće vrijednih roditelja, plodovi zemlje, sezonsko voće i povrće te starinski predmeti koji su bili dijelom svakodnevne uporabe. Podršku svojoj školi dali su učenici 1.c i 3.a razreda, a sudjelovali su i u milenijskoj fotografiji koja je za cilj imala skretanje pažnje javnosti na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Dani kruha videozapis

19.10.2021. 19:12
PRVAŠI U GAŠPINIM MLINICAMA
  Ove godine i naši najmlađi učenici obilježili su Dane kruha na poseban način, posjetom Gašpinim mlinicama u Solinu. Ujedno su uživali u pravom jesenskom vremenu družeći se u parku. Nezaboravna prva izvanučionička nastava za učenike prvih razreda i njihove učiteljice. Gašpine mlinice_ videozapis    

19.10.2021. 18:07
PROJEKT BIOSIGURNOST I BIOZAŠTITA
Izbijanjem pandemije virusa SARS-CoV-2 uočena je važnost dodatne edukacije učenika, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o navedenom problemu. Važnost promicanja vrijednosti očuvanja ljudskog zdravlja i prevencije zaraznih bolesti bio je glavni poticaj za pokretanje ovog projekta kako bi se u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj uvelo poučavanje o sadržajima vezanih uz biosigurnost i biozaštitu. Nositelji projekta su: Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu u partnerstvu s OŠ Vijenac, Osijek. Projekt se provodi u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. U OŠ Ostrog voditelj projekta je učiteljica Ana Grgantov.

CMS za škole logo
Osnovna škola Ostrog Kaštel Lukšić / Put Sv. Lovre 2, HR-21215 Kaštel Lukšić / os-ostrog-kastelluksic.skole.hr / os-ostrog@os-ostrog.hr
preskoči na navigaciju